Ivana Subotić

Rođena 1985. godine u Čačku. Po obrazovanju večiti student prava, po zanimanju novinar. Čitanje, pisanje, ispravljanje krivih Drina i borba sa vetrenjačama, sažeti u toj profesiji, prerasli su u moj način života. Volim prirodu, umetnost i pse, dok se sa ljudima slabije snalazim. Živim u svom rodnom gradu, uz Moravu, u doba neobičnih ljudi i neobičnih prilika.

Zamislite da nije bilo Kosovskog boja!

Fudbalska reprezentacija Srbije, (ne)očekivano, posle poraza od Brazila, završila je svoje učešće na Svetskom prvenstvu u Rusiji.

Govore...tako jasno moje ruke pretvorene u krila...

Ne verujem više nikome. Ničemu. Ne pitam se više ko, šta, gde, kada, zašto...

Zato ne smemo da okrenemo glavu pred činjenicom da jedna politička karikatura i moralna nakaza pokušava da se nametne kao emisar, koji zastupa interese osuđenih kriminalaca!

Na svu našu muku, još će nas naše voljene komšije i istorijski krvni neprijatelji trovati perverzijama za malu decu. Nas, tolerantne i predustretljive, istinski odane zdravim životnim načelima i pravim, porodičnim vrednostima?!

Slobodan. Pomiren. Miran. Bez težine tela i života. Lebdi ili leti? Plovi ili ponire?Pad, kraj, počinju ga iznova. Slomljene kosti bar nisu slomljena krila. Feniks dobija šansu tek kada izgori.

Zato se terajte. Ili da budem preciznija - marš natrag u svoje mišije rupe!

Večitima,hvala na inspiraciji...

Čovek je odrobijao deset godina čekajući da ga osude na robiju. Onda je došao u Srbiju da se leči od raka, tvrdeći da umire, a postao življi nego ikad. Onda ga je Hag osudio, a on rešio da dokaže da Hag nije u pravu. I tako u krug.

Pages