Foto: 
Gordon Ross

Praznici

Od kada je civilizacije, postoje i dani koji obeležavaju neki bitan događaj, a mi volimo da ih nazovemo praznicima. Praznik je reč koja asocira na nešto prazno ili pražnjenje, što već ima neki logički momenat, jer nam se za praznike najčešće isprazne novčanici. Voli naš čovek da praznuje, pa to ti je.                                                 

Neki praznici su tradicionalni i prerastaju u svetkovine, a neki su veoma lične prirode, ali se ipak proslavljaju, na bilo koji način, srazmerno mogućnostima. Kao što su stari Grci i Rimljani izmišljali bogove za ovo ili ono, tako i mi izmišljamo praznike, bili oni potrebni ili ne. Ali, najviše se poštuju državni i međunarodni praznici, pogotovu ako su neradni, iako sve više robovlasnika ipak zahteva radno proslavljanje praznika. Neki praznici se, ipak, ne proslavljaju radno. Pa, evo prilike da bacimo kratak pogled na najveselije za nas, međunarodne praznike.

Božić i nova godina su međunarodni praznici, koji se kod nas neradno slave, ali samo dva puta godišnje. Novogodišnja fešta obično počinje od katoličkog Božića i traje, uz kratke radne prekide, do pravoslavne nove godine. Međutim, ako bi se udružile snage sa Kinezima, mogli bismo imati još jedan doček nove godine, što bi malo povećalo praznično raspoloženje. Koalicija sa Eskimima, Bantu plemenima, brazilskim aligatorima, Zulu ratnicima, Marsovcima, jakuzama i ostatkom flore i faune donela bi dodatnih pedesetak novih godina, taman da se sa jedne žurke teleportujemo na sledeću. Na opštu radost radničke klase, premoreni od toliko dočeka novih godina, radnici bi koristili tromesečne godišnje odmore, tek da se otrezne, odmore i pripreme za novi krug novih godina. Nema zabrane da se za vreme godišnjeg odmora praznuje i sve drugo što se može praznovati. 

Osmi mart, međunarodni dan ženske populacije, dan je kada sve žene očekuju da budu zapažene princeze, obogaćene nekim poklonom. S obzirom da ovaj praznik spada u termin “visok datum”, velika većina balkanskih žena moraće da se zadovolji kitom cveća ili kitom bez cveća, što je još prihvatljivija varijanta. Na zahtev žena, proslavlja se radno, jer je to jedini način da žene dobiju više kita istog dana. Zato su žene Ugande zahtevale od astrološke komore Vijetnama da narave novi kalendar, po kojem će dan žena biti bar jednom nedeljno, a ateistička grupa Žene u crnom predložile su i novi ženski praznik Crvena gubitnica, kada bi devojke ostavljale nevinost da viri iz džepa i šetale parkovima, dok im nevinost slučajno ne ispadne iz džepa i izgubi se nepovratno. Anketa je pokazala da devojke više vole da izgube nevinost nego mobilni telefon. Bez mobilnog, nema ni selfija, a bez selfija postoji opravdana opasnost da postanu baba-devojke. 

Da čovek nije izmislio roštilj, ne bi bilo ni prvomajskog praznika rada. Proslavlja se neradno, osim ako gazda firme na najljubazniji način ne zamoli radnike da ipak odrade svoj deo posla i, onako usput, spomene legendu o otkazu. Oni koji ne moraju da rade za ovaj praznik najviše vole kada se desi u ponedeljak ili u četvrtak, pa ga sastave sa vikendom. A onda se na roštilju okreće sve što može da se pojede, pri čemu najbolje prođe osoba koja roštilja, jer mora da testira i da se uveri u kvalitet izroštiljanog. Ako hrana nije dobra, zna se šta se desi kuvarici... Posle dobro začinjenog roštiljanja, penušavo pivo lepo legne, k’o budali šamar, a budali jedan šamar ponekad nije dovoljan. 

Kako god bilo, praznici najviše pogoduju mesnoj industriji, vinarijama, pivarama, duvanskoj industriji, a kroz sve ove, pogoduju i državnom budžetu koji, putem poreza na dodatu vrednost, reketira konačnog potrošača. Dakle, radujmo se praznicima, krkajmo meso, nalipačimo se nekim alkoholom i napušimo se, jer smo već odavno popušili. Živeli praznici.

 

Komentari

Komentari