Foto: 
Philippe Milbault

Francuska danas

Ispitavanje javnog mnjenja u Francuskoj, po principu 1000 slučajnih građana, agencije IPSOS, objavljeno u Le Monde krajem januara 2016., pokazuje tamnu stvarnost ove zemlje.

Daleko od svetlećih izloga i širokih bulevara, u četiri zida, Francuzi se plaše mondijalizacije, sve većeg uticaja Evropskog Saveza (ona struktura koju u Srbiji zovu Unija), nemaju poverenja u političare koji ih vode i usled povećanog broja migranata povlače se u sebe i sve više ukazuju poverenje političarima i partijama koje se zalažu za vrednosti uništene od strane međunarodnih organizacija.

Strah od svega je za veliki broj Francuza osnovni osećaj današnjice i za njega traže odgovor u jačanju državnih institucija sa jedne strane i povlačenju u porodične okove sa druge, komentarisao je ovo ispitivanje istoričar Michel Winock, i izvukao tri osnovne pouke iz istog : U Francuskoj ima mnogo stranaca, političari se bore za lične interese i Francuska polako propada.

Istraživanje je pokazalo da 70% ispitanika smatra da u zemlji živi mnogo stranaca. Samo njih 29% smatra da se ogroman broj stranaca naseljenih u Francuskoj u poslednjih trideset godina integrisao u francusko društvo i zajednicu. Za 46% ispitanika nezaposlenost raste sa brojem migranata i oni smatraju da bi se protiv nezaposlenosti trebalo boriti, između ostalog i proterivanjem stranaca.

Rasizam je u porastu i 57% Francuza smatra da je netrpeljivost protiv belaca vrlo rasprostranjena u Francuskoj, takozvani Anti-Beli rasizam. Najveći broj kritika je okrenut protiv islamske vere i 74% ispitanika smatra da je islam netolerantan i neprihvatljiv za francusko društvo. Po gore-pomenutom istoričaru, elementi populizma odišu rezultatima ovog ispitivanja i taj populizam zahvata sve pore društva i većije od trenutnog broja glasača Nacionalnog Fronta.

Čak 72% Francuza nema poverenja u političare koji ih vode i smatraju da isti priveleguju sopstvene interese, da demokratski sistem loše funkcioniše ,jer  su političari okrenuti sebi i da su ih većina korumpirani.

I mediji su se našli na nišanu ispitanika. 58% smatra da loše obavljaju svoj posao, 72% da su  odsečeni od realnosti, 73% da nisu nezavisni.

Simptomatično je da 51% ispitanika smatra da se Francuska urušava i da je taj proces nepovratljiv. Osećaj urušavanja se zasniva na ogromnom broju nezaposlenih i uslovima na radu. Prateći efekat urušavanja francuske države je sve veći pad francuskog kulturološkog sjaja smatra 63% ispitanika, dok njih 61% na mondijalizaciju gledaju kao na opasnost po Francusku.

Za 65% ispitanika, država je okosnica društva i smatraju da treba ojačati francuske interese na uštrb Evropskog Saveza, ali je većina ispitanika, ipak za ostanak Francuske u evro zoni.

Za bolje sagledavanje situacije u Francuskoj, potrebno nam je i treće oko, pogled sa strane, komšijski aber. Našli smo ga u britanskom Times magazinu. Izjava koju je dao Andy Street, predsednik John Lewis korporacije, nakon dobijene plastične statue, nagrade za preduzetništvo u Parizu, izjavio je da je « Francuska propala ! », dodavši da je zemlja obolela od skleroze, da su bitni ekonomski činioci, takozvani „kapetani industrija“ pesimisti i pozvao je britanske preduzetnike da napuste Francusku. Njegove reči: “Nikada nisam video tako bolesnu zemlju...ništa ne funkcioniše i svakoga je briga.“, kao da su izrečene nakon obilaska srpske, a ne francuske prestonice.

Na godinu dana od predsedničkih izbora u Francuskoj, kada su Predsednik i Premijer ove zemlje na istorijskom minimumu, usled nesagledive, nerešive i galopirajuće migrantske krize, rastuće opasnosti sa Bliskog Istoka, te hidre koja pruža svoje pipke ka Evropi, francuski model slobodnog i slobodarskog društva upada u klješta sopstvenih zabluda.

Državni socijalizam tapka u mestu i francuska ekonomija rastrgnuta između volje, mogućnosti i sposobnosti ne uspeva da reši problem nezaposlenosti koja se po zvaničnim ciframa kreće oko 10%, a nezvanično, uzimajući u obzir divizije izbrisanih sa spiska i preko 15%.

Kada je u pitanju zemlja osnivač Evropskog Saveza i druga ekonomija kontinenta, mnogo je.

Onaj cement koji je povezivao interese građana ove velike zemlje, Sloboda, Jednakost, Bratstvo, osipa se upravo na pravima čoveka, toj francuskoj mantri i društvo se polarizuje stvaranjem kolona i povlačenjem u sebe što će buduće predsedničke izbore učiniti najinteresantnijim i najzanimljivijim u istoriji francuske Pete Republike.

A dolaskom na vlast partije koja se bori za tradicionalne vrednosti, promenila bi se slika Evrope, Balkana, sveta. Francuska bi povukla međunarodno priznanje okupiranoj južnoj srpskoj teritoriji, izašla bi iz Evropskog Saveza i dvojac Pariz-Berlin bi bio zamenjen dvojcem Pariz-Moskva. Odnosi zasnovani na uzajamnom poštovanju država i nepovredivosti granica zamenili bi današnje birokratsko uslovljavanje.

Sve je moguće.

Dogodine na francuskim predsedničkim izborima! 

Dragan Pajović

Komentari

Komentari